Umjetnička organizacija Kazalište Moruzgva s radom je započela 2007. godine, pod nazivom Klub kulture, a 2011. godine mijenja ime u današnje. Pokretačica i osnivačica Kazališta Moruzgva priznata je i poznata glumica Ecija Ojdanić, diplomirana glumica zagrebačke Akademije dramske umjetnosti, koja je u dosadašnjem radu ostvarila brojne kazališne, filmske i televizijske uloge.
Misija Kazališta Moruzgva jest okupiti sve one koji u umjetnosti vide mogućnost poboljšanja svijeta koji nas okružuje te javnim djelovanjem mijenjati sliku društva nabolje.
U posljednjih nekoliko godina Kazalište Moruzgva naraslo je u jedno od najvažnijih dionika kulture u Zagrebu i u Hrvatskoj, ali i šire u inozemstvu. Unatoč recesijskim godinama i teškom socioekonomskom okruženju, Kazalište Moruzgva profiliralo se na tržištu te postalo najbrže rastućim nezavisnim kazalištem. Uspjeli smo se održati i povećati kvalitetu predstava iz godine u godinu te smo se pozicionirali kao nezaobilazan čimbenik nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj.
S godinama predanog rada prepoznali smo našeg najvažnije suradnika i suputnika na putu prema ostvarenju naše misije – publiku. Naša nas je publika vjerno pratila tijekom jedanaestogodišnjeg rasta, iz predstave u predstavu. 2019. smo godine oborili sve rekorde gledanosti te smo u manje od trinaest mjeseci od premijere obilježili svečanu 100. izvedbu predstave „Brodolomke“ u Zagrebu i na gostovanjima. Tako je predstava „Brodolomke“ postala najgledanijom hrvatskom predstavom u jednoj godini u proteklih pet godina. Isprva su naše predstave imale oko 50 izvedbi godišnje, zatim smo već 2015. godine imali njih 60, 2017. taj broj raste na 80, a 2019. godinu završili smo s više od 140 izvedbi u Zagrebu i na gostovanjima u zemlji i inozemstvu. Malo koja organizacija u kulturi, a pogotovo nezavisna, može se pohvaliti ovakvim rezultatom.
Također, vrijednost smo prepoznali i u suvremenim domaćim autorima i autoricama te smo dosad imali praizvedbe tekstova Ane Tonković Dolenčić, Ivana Lea Leme, Ane Maras Harmander, Nine Mitrović, Renata Baretića, a u pripremi za ovu godinu je tekst Tanje Mravak. Teme kojima se bavimo tiču se vulnerabilnih skupina kao što su žene, stariji i nemoćni, migranti, žrtve trgovine ljudima, obiteljskog nasilja te žrtve ovisnosti, a o njima navedeni autori progovaraju jezikom koji dopire do publike, pričama koje su aktualne u današnjem društvu i u kojima se prepoznaju.
Na kraju, naše Kazalište dio svog uspjeha duguje i svim umjetnicima i autorima s kojima je surađivalo tijekom desetljeća, a među kojima su Linda Begonja, Mila Elegović, Ana Maras Harmander, Jelena Miholjević, Mirela Videk Hranjec, Krešimir Dolenčić, Daria Lorenci Flatz, Anita Matić Delić, Sanja Milardović, Luka Petrušić, Barbara Nola, Ivan Leo Lemo, Ana Begić, Nina Mitrović, Siniša Popović, Ksenija Marinković, Slavko Sobin, Biserka Ipša Kunčević, Vinko Kraljević, Goran Bogdan, Nikola Zavišić, Nataša Dangubić, Petra Radin, Mario Kovač, Barbara Vicković, Franka Perković, Nataša Dorčić, Dado Ćosić, Irena Kraljić, Petra Dugandžić, Willem Miličević, Vesna Režić, Mirjana Zagorec, Robert Orhel, Lada Bonacci, Erna Rudnički i mnogi drugi. S njima, s jedne strane, i publikom s druge, uspjeli smo stvoriti četrnaest uspješnih predstava: „Gola u kavezu“, „Heidi“, „HaHa2O“, „Bobočka ili drugih sto stranica Filipa Latinovicza“, „Dan iz snova“, „Harem“, „Mobitel“, „Miris lovine“, „Kako život“, „OtpisaNE“, „Brodolomke“, Cabaret „Preko veze“, “Vla Vla Vlajland cabaret” i “Majstori”.